Radio Gradiška

Dojčinović: „Fruit Organica“ proizvodi 17 vrsta sokova

Gordana Dojčinović iz Gornjih Podgradaca direktor je poljoprivredne zadruge „Fruit Organica“  koja je  jedna od rijetkih zadruga u čijem proizvodnom programu su 100 odsto prirodni voćni sokovi bez dodataka.

Gostujući u emisiji „Žene i mogućnosti“ Radio Gradiške Dojčinovićeva je navela da su joj uloge majke, supruge i preduzetnice podjednako drage iako ponekad znaju biti naporne ali da se uz dobru organizaciju sve može postići.

„Moja porodica se voćarstvom bavi već 45 godina tradicionalno,a naše preduzeće „Fruit Organica“  osnovano je  prošle godine sa ciljem da se voće dobrog kvaliteta ne prodaje ispod cijene“, istakla je Dojčinovićeva.

Ona je dodala da se voćari suočavaju sa problemom plasmana i prodaje te niske otkupne cijene i da su iz tog razloga osnovali preduzeće kako  bi svoje voće koje je velikog kvaliteta mogli prerađivati u sokova koji su veoma zdravi bez konzervansa, vode i šećera.

Dojčinovićeva navodi da trenutno u ponudi imaju 17 vrsta sokova i pekmez od soka jabuke koji je izuzetno ljekovit i zdrav, te da su građani počeli prepoznavati razliku između zdravog soka i onoga koji je napravljen od aditiva i koncentrata voća.

„Učešće na manifestaciji „Krajiška kuća“ koja se otvara u aprilu u Banja Luci za nas znači dosta odnosno veći plasman i priliku da promovišemo svoje proizvode“, naglasila je Dojčinovićeva.

On je navela da u 2020. godini planiraju u proizvodnju uvesti još nekoliko vrsta sokova, te da će ove godine izvršiti i nabavku savremenije opreme koja će omogućiti zapošljavanje novih radnika.

Dojčinovićeva ističe da je veoma teško biti žena na selu odnosno biti majka, supruga i radnik ali da je lijepo živjeti na selu i baviti se voćarstvom koje zahtjeva rad tokom čitave godine.

„Rukovođenje zadrugom zahtjeva dosta planiranja ali uz dobru organizaciju sve se može postići“, navela je Dojčinovićeva i dodala da njen radni dan traje od 6 ujutro do 11 sati naveče.

Dojčinovičeva je zaključila da žene na selu nažalost nisu priznate te da je dosta toga urađeno kako bi status žene na selu bio popravljen ali da još uvijek treba raditi na tome da se više uvažava rad žena na selu.

Ona je dodala da je ženama preduzetnicama teže jer se moraju izboriti za svoj položaj i status među muškarcima.